fbpx

Kineska revolucija električnih vozila

Kineska revolucija električnih vozila
Foto: rawpixel.com / Freepik

Kina je iako je prvak sveta u štetnim emisijama, trenutno prvak i u kategorijama koje će pomoći da se te štetne emisije smanje

Smog u gradovima, ljudi koji (i) zbog zagađenja nose maske, zagađene reke i drugi negativni efekti ubrzanog industrijskog razvoja i urbanizacije već dugo su karakteristika Kine. Ova država se za samo nekoliko decenija popela sa ispod 1% globalnog bruto domaćeg proizvoda do čak oko jedne šestine globalnog udela, sa sobom naravno stvarajući zagađenje bez presedana. Kina se relativno brzo popela na ubedljivo prvo mesto po zagađenju u svetu, gde je danas zaslužna za oko jednu trećine svih emisija štetnih gasova.

Međunarodni pritisak da se ovo pitanje reguliše na globalnom nivou zato nije moguće bez učešća Kine, odnosno drastičnijeg smanjenja zagađenja i u ovoj državi.

Ipak, trebalo bi naglasiti da pojedinog napretka ima kada se radi čak i o ovoj državi. Peking se u prethodnim godinama potrudio da sve više ulaže u obnovljive izvore energije i povećava udeo zelenih izvora u proizvodnji električne energije. Kao država na čijoj se teritoriji nalaze i brojni retki minerali i sirovine potrebne za globalnu zelenu tranziciju, Kina ipak ima i dobru startnu poziciju za napredak u ovom polju.

Ipak, oblast gde Kina u poslednjem periodu ostvaruje ogroman napredak i čak izaziva promenu u celoj industriji su naravno električna vozila. Na polju proizvodnji vozila na električni pogon, kineske kompanije sve uspešnije zauzimaju sam vrh svetskog tržišta po obimu proizvodnje, prodaji, ali i prodaji električnih vozila u samoj Kini.

Postavlja se pitanje šta donosi ovaj novi trend na već rastućem tržištu i da li će to promeniti ulogu Kine u svetskoj zelenoj tranziciji.

Tržište električnih vozila i Kina

Kao što je već navedeno, Kina je iako je prvak sveta u štetnim emisijama, trenutno prvak i u kategorijama koje će pomoći da se te štetne emisije smanje. Kada se radi o saobraćaju i emisijama ugljendioksida koje proizilaze iz široke upotrebe vozila na pogon fosilnih goriva, u ovoj državi može doći do značajnih poboljšanja. Takav pozitivan trend je svakako neverovatan rast prodaje, proizvodnje i izvoza električnih vozila u kojima Kina ima sve više uspeha mereno na nivou celog sveta.

Dok je pažnja oko električnih vozila bila predominantno vezana za kompaniju Tesla i njenog ekscentričnog frontmena Ilona Maska, brojne kompanije iz Kine krenule su da stvaraju uspehe, makar na domaćem tržištu. Navedeni novi trend ukazuje da se ovaj napredak u prodaji i proizvodnji neće skorije zaustaviti, jer samo u prethodne tri godine broj prodatih električnih vozila u Kini skočio je sa 1 300 000 vozila iz 2020. do čak 6 800 000 vozila u 2022. U retko kojoj industriji petostruki skok prodaje u nekoliko godina se može uzeti kao česta pojava, ali izgleda da se radi tek o početku.

Kroz ove impresivne brojke, ova mnogoljudna država već osmu godinu uzastopno ostala je na prvom mestu na svetu kada se radi o broju prodatih vozila ove vrste. Ukoliko se ove brojke uporede sa ostalim državama koje prednjače u ovoj oblasti, dovoljno je videti da u Sjedinjenim Američkim Državama taj broj još ne dobacuje do 1 000 000 godišnje, a da se u celoj Evropskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Švajcarskoj zajedno takođe ne dolazi do 3 000 000 prodatih električnih automobila godišnje. U državama poput Kanade ili Japana postoji takođe sve veće interesovanja za ovaj vid prevoznih sredstava, ali na godišnjem nivou u ove dve države ukupno se proda tek po oko 100 000 primeraka.

Jednostavna matematika ukazuje da trenutno se u Kini godišnje proda više električnih vozila nego u celokupnom ostatku sveta, a brojke nisu previše različite i kada se radi o samoj proizvodnji. Na trenutnom svetskom tržištu automobila, danas skoro svaki šesti prodati automobil je na ovaj vid pogona, a u 2023. može se očekivati dodatni rast brojki i udela. Od navedenog kvantiteta proizvedenog na godišnjem nivou u svetu, u proseku između polovine i dve trećine proizvedeno je u Kini. Na taj način, u smislu kvantiteta, Kina je postala i najveći proizvođač vozila na svetu i globalno najveće tržište za prodaju električnih vozila. Naravno, ovaj niz događaja se nije desio bez razloga i u potpunosti spontano, već je proizvod državne politike i polaganja nade od strane zakonodavaca u ovu novu granu industrije.

Kineska ekspanzija u industriji

Kada se radi o proizvodnji tradicionalnih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem, od početka kineske intenzivnije industrijalizacije postojala je već uspostavljena grupa moćnih proizvođača. Bilo da se radi o nemačkim, američkim ili japanskim auto gigantima, iz ugla kineske državne industrijske politike, postojala je percepcija da domaći kineski brendovi prevoznih sredstava neće imati dovoljno snage da se probiju na svetskom tržištu. Očekivanje je bilo da su u smislu tehnologije, navike potrošača ili etabliranosti brendova postojećim krupnim tržišnim igračima ne može efikasno parirati na stranim tržištima.

Iz tog razloga, kineski donosioci odluka fokus državne industrijske politike usmerili su na nove tehnologije i pokušaj proboja u oblastima koje su tek u povoju, kao što su električna vozila i napredne baterije za ovaj vid prevoznih sredstava. Ova rizična strategija preusmeravanja državnih regulacija i velikih finansijskih sredstava na kraju je dala rezultata, jer je i potražnja za električnim vozilima porasla, a i kineski proizvođači uspeli su na vreme da se ukrcaju na ovaj novi voz i zauzmu veliki udeo aktuelnog globalnog tržišta prodaje i proizvodnje.

U prethodnih deceniju i više kineska vlada usmerila se na brojne subvencije, poreske olakšice, različite javne nabavke i druge podsticaje proizvodnji i potražnji za električnim vozilima. Potražnja za njima prvenstveno je porasla među najmlađim slojevima kupaca, a zatim je krenula da se širi i izvan tog užeg kruga. Ukupna vrednost državnih programa pomoći od 2009. do 2022. prevazišla je 20 milijardi dolara i približila se sa prethodnom (ujedno i poslednjom) godinom subvencija do skoro 30 milijardi dolara.

Jedan od prvih rezultata ove raznolike politike podsticaja je veliki broj proizvođača električnih vozila, koji je po određenim procenama došao do čak preko 300, iako je tek desetak proizvođača velikog obima na nivou da sutra može razmatrati i globalno tržište. U ovu delatnost se uključuju čak i kompanije koje se nikada nisu bavile vozilima, kao što su Šaomi ili građevinska firma Evergrande. Aktuleno tržište u ovoj državi zbog ogromne konkurencije i sve više tržišnih igrača koji planiraju da se uključe u takmičenje, karakterišu i agresivne borbe popustima i povoljnostima za kupovinu.

Iako će ovo fragmentirano tržište kineskih proizvođača najverovatnije uskoro očekivati neki vid konsolidacije i ukrupnjavanja, ono je pokazatelj praktičnog rezultata državne politike podsticaja ovoj industriji. Ta politika imala je sem cilja smanjenja zagađenja u samoj Kini ili probijanja industrije ove države na potencijalno buduće veliko tržište sveta, da ova država redukuje zavisnost od uvozne nafte. Elektrifikacija voznog parka u širokom obuhvatu, dobrim delom bi smanjila i zagađenje koje dolazi iz saobraćaja i redukovala uvoznu zavisnost i od automobila sa unutrašnjim sagorevanjem i od uvoza nafte.

Na drugoj strani, prednost u proizvodnji električnih vozila u slučaju Kine bi trebalo pripisati i napretku u sferi savremenih baterija za ovaj vid vozila.

Tehnološki i resursni preduslovi ekspanzije

Da bi postojao veliki obim proizvodnje električnih vozila, potrebno je ispuniti nekoliko preduslova, koji nisu samo pitanje tehnologije vozila ili potražnje kupaca. Jedan od ključnih delova svakog automobila na električni pogon je svakako baterija koja ga pokreće i koja je ujedno najzaslužnija za njegove mogućnosti dužine vožnje. Po različitim procenama, baterija zapravo i jeste najveći deo troška ovog vozila, odnosno okvirno je zaslužna za oko 40% cene pojedinačnog modela. Iz tog razloga, napredak u sferi baterija je najbolji garant napretka cele industrije.

U ovom trenutku i kineski i zapadni modeli električnih vozila koriste litijumske baterije, iako različitih podvrsta. Dok je na zapadu značajno češći takozvani NMC model (litijum, nikl, mangan, kobalt), u Kini je češća takozvana LFP tehnologija (litijum, gvožđe, fosfor), na čijem su pospešivanju radile domaće kineske kompanije. U ovom trenutku, zbog kineskog napretka u LFP tehnologiji, oko jedne trećine litijumskih baterija na svetu pripada ovoj vrsti. To je omogućilo i da lokalno tržište električnih vozila ubrzo napravi dodatne iskorake u razvoju novih modela i naravno konkurentnoj ceni.

Još jedan element komparativne prednosti Kine, koji je već prethodno naveden, su svakako i velike rezerve retkih minerala potrebnih za napredne baterije i električna vozila.

Iako Kina nema sve potrebne minerale na svojoj teritoriji, ona ima industrijske kapacitete za obradu ostalih materijala koje uvozi iz država širom sveta. Primer je svakako litijum, za kojim je u Kini drastično skočila potražnja, a uprkos tome što 13% svetske proizvodnje litijuma je u ovoj državi, to nije dovoljno u odnosu na potražnju. Iz tog razloga se što se tiče ovog resursa Peking oslanja prvenstveno na Čile i Argentinu za uvoz litiijuma, ali i delom na Južnu Koreju i druge proizvođače. 

Zbog navedenih razloga, ne bi trebalo isključiti dalje širenje proizvodnog lanca po svetu za rastuću kinesku industriju električnih automobila, uključujući proizvodnju komponenata, preradu ključnih sirovina i fabrika novijih modela baterija za ove potrebe.

Trenutno kineski modeli električnih modela se van Kine izvezu u samo oko 500 000 primeraka godišnje, a postoje ambicije da taj broj bude veći. 

U ovom trenutku postoji značajan deo preduslova da do tog trenda dođe, jer pojedini kineski auto giganti poput BYD, Nio ili Geely-ja imaju strategije probijanja i van ovog velikog tržišta. BYD (skraćeno od Build Your Dreams) se već prodaje na evropskom tržištu i postoje najave iz kompanije da bi uskoro na evropskoj teritoriji mogle da se sagrade do dve fabrike za proizvodnju. Ipak, do faze veće ekspanzije van Kine ima još potrebnog posla, jer je u 2022. prodaja svih kineskih kompanija električnih vozila u Evropi bila tek na nekoliko desetina hiljada. Svakako, to je više od skoro nula, koliko je bio slučaj pre nekoliko godina.

Kineska budućnost u industriji i svet

Kada se posmatra industrija električnih vozila na svetu i njen trenutni razvoj može se videti velika budućnost. U anketama potrošača u visokorazvijenim ekonomijama, sve je češći slučaj da preko 50% anketiranih tvrdi da će sledeći auto koji će kupiti biti električni. Najrazvijenije zemlje na svetu prednjače u ovoj kategoriji, kao i u kategoriji već postojećih vozila u upotrebi, ali i udelu električnih automobila u godišnjem broju prodatih vozila. Trenutni udeo električnih vozila u upotrebi u svetu od tek 2,1% po podacima IEA, gotovo izvesno će rasti u narednim godinama, jer je njihov udeo u novim godišnjim prodajama već značajno veći.

U ovim novim okolnostima sve veće upotrebe i proizvodnje električnih vozila već je vidljivo da će Kina imati mnogo veću ulogu nego što je bio slučaj sa tržištem tradicionalnih automobila. Rizične odluke kineskih zakonodavaca od pre više od decenije danas daju rezultate, jer uloženi resursi poreskih obveznika nisu propali, pošto je ova industrija globalno uspela. Takva nova raspodela globalne proizvodnje i prodaje može imati i šire međunarodne političke efekte, osim pozitivnih kada se radi o smanjenju štetnih emisija iz saobraćaja.

Evropski kontinent se u novim okolnostima može naći u problemu, odnosno u riziku da u novom deljenju karta dobije one lošije. Nakon tri dekade kontinuirane deindustrijalizacije u na Starom kontinentu, jedna od poslednjih industrija koja je još opstala fizički u Evropi je automobilska industrija. Ona se danas nalazi pod velikim konkurentskim pritiskom na rastućem tržištu električnih vozila. 

Sa jedne strane sve veća konkurencija dolazi od strane navedenog kineskog uspona u industriji, a sa druge strane američki gigant Tesla beleži i svoju paralelnu ekspanziju i proboj na tržište Evrope.

Poslednji američki Zakon o smanjenju inflacije, koji je značajnim delom i program subvencija za domaće američke proizvođače električnih vozila, dobrim delom će imati negativnog efekta i na evropsku automobilsku industriju.

U tom smislu, evropski auto giganti, a prvenstveno nemačka industrija automobila, imaće veliki zadatak da se adaptira usponu i Sjedinjenih Američkih Država i Kine u ovoj oblasti.

Dobrim delom može se reći da je kineski uspon u ovoj oblasti i očekivani rezultat generalnog uspona Kine, kao i što je američki napredak u ovoj oblasti logičan proizvod generalno dobrog ambijenta za tehnološki razvoj i inovacije. U tom smislu, buduća trka između velikih sila biće delom reflektovana i za borbu za dominaciju na novom rastućem zelenom tržištu, što i kineska politika ekspanzije u ovoj oblasti ukazuje. Trenutna faza govori da dve najveće političke sile u svetu i u ovoj oblasti imaju daleko bolji početni start od svih drugih takmaca. Da li će na budućem tržištu električnih vozila dominirati Tesla, BYD ili neki evropski gigant, pokazaće vreme. Međutim, da će na tržištu dominirati električna vozila u globalu, možemo da vidimo već sada.


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap