fbpx

Svetska potražnja za vodom će premašiti ponudu za 40% do 2030.

Svetska potražnja za vodom će premašiti ponudu za 40% do 2030.
Foto: Abigail Keenan, Unsplash

Svet se suočava sa neminovnom krizom vode, a očekuje se da će potražnja nadmašiti ponudu sveže vode za 40 odsto do kraja ove decenije, rekli su stručnjaci uoči ključnog samita UN o vodama.

Vlade moraju hitno da prestanu da subvencionišu vađenje i prekomernu upotrebu vode kroz pogrešno usmerene poljoprivredne subvencije, a industrije od rudarstva do proizvodnje moraju da se nateraju da preispitaju svoje rasipničke prakse, navodi se u izveštaju o ekonomiji vode.

Nacije moraju da počnu da upravljaju vodom kao „globalnim zajedničkim dobrima“, jer većina zemalja u velikoj meri zavisi od svojih suseda u snabdevanju vodom, a prekomerna upotreba, zagađenje i klimatska kriza ugrožavaju snabdevanje vodom na globalnom nivou, kažu autori izveštaja.

Johan Rokstrom, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime i glavni autor izveštaja, rekao je za Gardijan da trenutno zanemarivanje vodnih resursa u svetu dovodi do katastrofe.

„Naučni dokazi su da imamo krizu vode. Zloupotrebljavamo vodu, zagađujemo vodu i menjamo ceo globalni hidrološki ciklus, kroz ono što činimo klimi. To je trostruka kriza.”

Marijana Mazukato, ekonomistkinja i profesorka na Univerzitetskom koledžu u Londonu, takođe vodeća autorka, dodala je: „Potreban nam je mnogo proaktivniji i ambiciozniji pristup opštem dobru. Moramo da stavimo pravdu i pravičnost u centar ovoga, to nije samo tehnološki ili finansijski problem.”

Ovo je prvi put da je globalni sistem vode sveobuhvatno ispitan, i njegova vrednost za zemlje – i rizici po njihov prosperitet ako se voda zanemari – jasno je izložena. Kao i u Sternovom pregledu ekonomije klimatske krize iz 2006. i Dasguptinom pregledu ekonomije biodiverziteta 2021. godine, autori izveštaja se nadaju da će naglasiti krizu na način koji kreatori politike i ekonomisti mogu da prepoznaju.

Mnoge vlade još uvek ne shvataju koliko su međusobno zavisne kada je reč o vodi, kaže Rokstrom. Većina zemalja za otprilike polovinu svog vodosnabdevanja zavisi od isparavanja vode iz susednih zemalja – poznate kao „zelena“ voda jer se zadržava u zemljištu i isporučuje se transpiracijom u šumama i drugim ekosistemima, kada biljke uzimaju vodu iz zemlje i ispuštaju paru u vazduh iz svog lišća.

Izveštaj navodi sedam ključnih preporuka, uključujući preoblikovanje globalnog upravljanja vodnim resursima, povećanje ulaganja u upravljanje vodama kroz javno-privatna partnerstva, pravilno određivanje cena vode i uspostavljanje „partnerstva za samo vodu“ kako bi se prikupila sredstva za vodne projekte u razvojnim i srednjim zemlje prihoda.

Više od milijardu dolara subvencija na globalnom nivou odlazi na poljoprivredu i vodu svake godine i one često podstiču prekomernu potrošnju vode. Curenje vode takođe mora biti hitno rešeno, navodi se u izveštaju, a obnavljanje slatkovodnih sistema kao što su močvare treba da bude još jedan prioritet.

Voda je ključna za klimatsku krizu i globalnu krizu hrane.

„Neće biti poljoprivredne revolucije ako ne popravimo vodu“, rekao je Rokstrom. „Iza svih ovih izazova sa kojima se suočavamo uvek stoji voda, a mi nikada ne govorimo o vodi.


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap