fbpx

Nije samo Vilou: Naftni i gasni projekti se vraćaju na velika vrata

Nije samo Vilou: Naftni i gasni projekti se vraćaju na velika vrata
Foto: Patrick Hendry, Unsplash

Kontroverzni projekat Villou na Aljasci izazvao je kritike, ali globalna analiza Njujork tajmsa pokazuje da je to samo jedan od stotina naftnih i gasnih projekata odobrenih u poslednjih godinu dana.

Kada je Bajdenova administracija prošlog meseca dala zeleno svetlo za projekat vredan 8 milijardi dolara na severnoj padini Aljaske, mnogi su osudili ovaj potez kao izdaju obećanja Sjedinjenih Država da će se udaljiti od fosilnih goriva u borbi protiv klimatskih promena.

Ali analiza globalnih podataka, piše Njujork tajms, pokazuje da Vilou predstavlja mali deo stotina novih projekata vađenja nafte i gasa odobrenih u protekloj godini širom sveta, uključujući mnogo više u Sjedinjenim Državama. A u narednim mesecima očekuje se odobrenje na desetine dodatnih projekata.

Naftni i gasni projekti
Top 30 zemalja u kojima su projekti odobreni ili se očekuje da će biti odobreni 2022. i 2023. Podaci ne uključuju freking / Grafika: Ekologika, izvor: NYT, Rystad Energy

Podaci pokazuju da se industrija fosilnih goriva vratila na nivoe rasta pre pandemije. Iako su u proteklih nekoliko godina mnoge zemlje uvele politike koje podstiču obnovljivu energiju, potražnja za fosilnim gorivima je i dalje visoka. Ruska invazija na Ukrajinu podigla je cene nafte, što je doprinelo rekordnom profitu kompanija za fosilna goriva, dok su se vlade borile da obezbede svoje snabdevanje energijom, što je dovelo do porasta cena.

„To je potpuni povratak“, rekao je Espen Erlingsen, partner u Rystad Energy, istraživačkoj firmi koja je obezbedila podatke NYT. „Budućnost ovog rasta zavisi od politike. Ako svet želi da ograniči zagrevanje, moraće da ograniči potražnju za naftom i gasom, jer ova industrija može da isporučuje ovakav obim još mnogo decenija.

Veliki deo rasta se dešava u tradicionalnim zemljama koje proizvode naftu i gas, kao što su Sjedinjene Države, Saudijska Arabija i Norveška. Gas, posebno, cveta. Katar planira da otkrije najveće postrojenje za proizvodnju gasa na svetu 2025.

U Sjedinjenim Državama, freking ponovo raste, što predstavlja mnogo puta veći nivo ulaganja i eksploatacije nego projekti poput Vilou.

Dok gas izaziva manje emisije gasova staklene bašte nego nafta, ekspanzija eksploatacije gasa nije u skladu sa obavezama koje su zemlje preuzele da ograniče emisije, prema Međuvladinom panelu za klimatske promene (IPCC), eminentnoj grupi naučnika koji proučavaju globalno zagrevanje. IPCC kaže da proizvodnja fosilnih goriva sada mora da počne naglo da opada kako bi se izbegli najkatastrofalniji efekti klimatskih promena.

Zemlje u razvoju vide spas u nafti

Ogromna nova naftna polja su takođe odobrena za eksploataciju od strane zapadnih multinacionalnih kompanija u Gvajani, Brazilu i Ugandi, između ostalih. Neke zemlje u razvoju tvrde da je prihod od fosilnih goriva — od suštinskog značaja za prosperitet industrijalizovanog sveta — takođe njihovo pravo, i da je ublažavanje klimatskih promena u velikoj meri odgovornost bogatih nacija.

Predsednik Gane Nana Akufo-Addo je prošle nedelje jasno izneo taj argument Kamali Haris, potpredsednici SAD koja je boravila u poseti. Fosilna goriva su resurs „koji moja vlada nastoji da iskoristi kao osnovu za transformaciju svoje ekonomije“, rekao je on i dodao da bi eksploatacija nafte pomogla njegovoj zemlji da se odvikne od oslanjanja na stranu pomoć, rekao je.

Zapadne zemlje su dale zajmove zemljama zavisnim od uglja poput Južne Afrike, Vijetnama i Indonezije kako bi im pomogle da razviju obnovljive alternative. Ali dok razvoj uglja opada širom sveta (sa izuzetkom Kine i Indije), ekonomije mnogih zemalja, i bogatih i siromašnih, i dalje se oslanjaju na fosilna goriva. Ugalj je posebno prljavo fosilno gorivo, a njegovo sagorevanje ostaje glavni proizvođač emisija gasova staklene bašte koji zagrevaju svet.

Postpandemijska ekspanzija

Izgledi industrije nafte i gasa bili su sasvim drugačiji kako su razorni efekti pandemije na globalnu ekonomiju postajali vidljiviji 2020. Nakon mnogo godina stabilnog rasta, kompanije su revidovale rast naniže i odložile ili otkazale projekte.

Troškovi obnovljivih izvora energije poput vetra i sunca takođe su brzo opadali na nivoe koji su konkurentni fosilnim gorivima. Progresivne klimatske politike u Evropi i, na kraju, SAD dodale su veću nesigurnost u vezi sa ulogom fosilnih goriva u svemu, od energetskih mreža do transporta.

Ali kako se globalna ekonomija vraćala, tako je rasla i potražnja za naftom i gasom. Usred rekordnih profita koje su kompanije za fosilna goriva ostvarile prošle godine, neke su takođe produžile rokove za proizvodnju dalje u budućnost, u suštini odustajući od obećanja da će prevesti svoje poslovanje, iako sporo, na obnovljivu energiju.

BP je nedavno revidirao svoj plan smanjenja proizvodnje za 40 posto do 2030. godine, postavljajući novi cilj od 25 posto. Cena akcija kompanije je porasla. Šel je rekao da će svoju potrošnju za obnovljivu energiju ostaviti na nivou iz 2022. umesto da nastavi širenje kompanije u oblasti vetra, sunca i biogoriva.

Nacionalne naftne kompanije zemalja poput Norveške, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata su profitirale čak i više od privatnih multinacionalnih kompanija.

Naftni i gasni projekti odobreni 2022. ili planirani da budu odobreni između 2023. i 2025. mogli bi da izazovu 70 gigatona emisije ugljen-dioksida tokom svog životnog veka, prema analizi Oil Change International. Ta količina je ekvivalentna više od 30 puta ukupne emisije ugljen-dioksida Sjedinjenih Država u 2021.

Trilioni dolara se sada ulažu u infrastrukturu za fosilna goriva, rekao je Majkl Lazarus, naučnik i direktor istraživanja na Stokholmskom institutu za životnu sredinu, naučnoistraživačkoj grupi koja prati projekte fosilnih goriva. „Veliki deo ove izgradnje sprema se da se pokrene krajem ove decenije, kada zaista treba da budemo na putu smanjenja fosilnih goriva“, rekao je g. Lazarus. „Kompanije za naftu i gas u suštini računaju na potražnju koja je tada bila visoka kao i sada.

Bez politike koja direktno teži da ograniči proizvodnju fosilnih goriva i potražnju za njima, rekao je on, postoji veća šansa da će se kocka kompanija isplatiti.

Čak i u Sjedinjenim Državama, gde istorijsko klimatsko zakonodavstvo Bajdenove administracije od prošle godine oslobađa stotine milijardi dolara u industriju obnovljive energije, predviđa se da će proizvodnja i potražnja nafte i gasa rasti.


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap