fbpx

Proboj na COP27: EU pristala na fond za gubitke i štetu

Proboj na COP27: EU pristala na fond za gubitke i štetu
Foto: UNclimatechange / Kiara Worth / Flickr

Čini se da je iskorak moguć u globalnim pregovorima o klimi koji su se našli u ćorsokaku u četvrtak, jer je Evropska unija napravila dramatičnu intervenciju kako bi pristala na ključne zahteve država u razvoju o finansijskoj pomoći za siromašne zemlje.

U ranim jutarnjim satima u petak, na samitu UN o klimatskim promenama Cop27 u Egiptu, potpredsednik Evropske komisije Frans Timermans je u ime EU pokrenuo predlog kojim bi ona pristala na osnivanje fonda za gubitke i štete.

Bogate zemlje su se držale protiv ovog ključnog zahteva, tvrdeći da će biti potrebno vreme da se utvrdi da li je takav fond potreban i kako će on funkcionisati.

Timermans je u petak ujutro rekao da je EU saslušala grupu zemalja u razvoju G77, za koje je osnivanje fonda na ovom samitu ključni zahtev.

Gubici i štete se odnose na razaranja ekstremnih vremenskih prilika na fizičku i socijalnu infrastrukturu siromašnih zemalja, kao i na finansijska sredstva potrebna za spasavanje i obnovu nakon klimatskih katastrofa.

Timermans je rekao: „Bili smo voljni u vezi sa fondom, nije bila naša ideja da imamo fond. Moje oklevanje je bilo zato što iz iskustva znam da je potrebno vreme pre nego što se fond može osnovati, i više vremena pre nego što se popuni, dok mi imamo postojeće instrumente. Zaista verujem da bismo mogli da napredujemo brže sa postojećim instrumentima [za finansiranje klime]. Ali pošto su oni [G77] toliko vezani za fond, mi smo se složili.

Timermans je dodao da će “jasni uslovi” biti vezani za fond. On bi biti usmeren ka podršci najugroženijim, uz doprinos široke finansijske baze donatora.

Fond ne bi delovao izolovano, već kao deo mozaika rešenja koji uključuje reformu multilateralnih razvojnih banaka, na primer.

Paralelno, EU želi više ambicija u smanjenju emisija, sa snažnijim odredbama o ažuriranim nacionalnim planovima za smanjenje emisija u skladu sa ciljem od 1,5 stepena iz Pariskog sporazuma i dostizanje vrhunca globalnih emisija do 2025. „Ovo bi morao biti paket aranžman “, rekao je Timermans.

Zemlje u razvoju razmatraju predlog. Karla Barnet, generalna sekretarka Karipske zajednice, dala je ambivalentan odgovor: „Postoji samo jedna opcija za male ostrvske države u razvoju, finansijski fond koji predstavlja pravedan put za budućnost naših zemalja. Taktike podele i odlaganja neće raditi. Ovo je stvar koju branimo na osnovu pravde.”

Jedan pregovarač G77, koji je tražio da ne bude imenovan, nije bio impresioniran predlogom EU. „To je predvidljiv pokušaj EU da razbije G77 u pregovorima. Naravno, to nije proboj. Oni samo ponavljaju njenu prvobitnu pregovaračku poziciju tako što zvuči kao kompromis kada dobro znaju da nije. Potpuno je neiskreno.”

Australija je rekla da pozdravlja doprinos EU i da će se „konstruktivno angažovati u tome“. Što se tiče gubitaka i štete, „veoma ga je privukao novi fond koji ima koristi od široke baze doprinosa i fokusira se na najugroženije“.

Kanadski ministar životne sredine Steven Guilbeault rekao je za Gardijan: „Ne protivimo se ideji stvaranja novog fonda. Već postoji mnogo finansiranja… Čini se da G77 zaista, zaista želi novi fond. Mislim da predlog EU kaže: „ako bismo stvorili novi fond, biće nam potrebni određeni uslovi: moramo da vidimo stvarnu ambiciju za ublažavanje emisija“. Slažemo se sa tim i to trenutno ne vidimo”.


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap