fbpx

Napolju je pakao: Balkan u epicentru smrtonosnog toplotnog talasa

Napolju je pakao: Balkan  u epicentru smrtonosnog toplotnog talasa
Foto: Ivan Aleksić, Unsplash

Meteorološka upozorenja, šumski požari, topljenje asfalta u gradovima: smrtonosni toplotni talas je doveo do toga da temperature u delovima centralne i južne Evrope porastu do 40C.

Od Italije do Rumunije, vlasti upozoravaju ljude da budu oprezni, piju puno vode i izbegavaju izlazak napolje tokom najtoplijih sati dana.

AP prenosi da su Italijanske vlasti u četvrtak proglasile crveno vremensko upozorenje u sedam gradova, uglavnom u centralnim delovima zemlje, ali i u glavnom gradu Rimu i Trstu na severoistoku. Vremenski uslovi se pogoršavaju zbog vlažnosti i mogu uticati na zdrave ljude kao i na one sa zdravstvenim problemima, upozorile su vlasti.

Sa letnjim toplotnim talasima koji počinju sve ranije i 13 meseci uzastopno sa rekordnim temperaturama, neki stručnjaci su se zapitali da li bi ovo moglo biti najtoplije leto u Evropi ikada.

Slična upozorenja su izdata u susednoj Hrvatskoj i dalje na istoku i jugu. Glavno turističko odmaralište Hrvatske, grad Dubrovnik na južnom Jadranskom moru, zabeležio je 28 stepeni Celzijusa u zoru, što ukazuje da neće biti olakšanja kada sunce zađe.

Šumski požari su zabeleženi ove nedelje u Albaniji, blizu granice sa Grčkom, kao i u Bosni i Italiji. Nekoliko požara je besnelo u četvrtak u južnoj oblasti Korinta u Grčkoj i na istočnom Egejskom ostrvu Lezbos.

Upozorenja su izdata za region oko glavnog grada Atine i druge delove centralne Grčke u četvrtak, sa sličnim upozorenjem za severoistok zemlje u petak.

Grčke vlasti su rekle da se zemlja suočava sa najvećim rizikom od šumskih požara u poslednje dve decenije ovog leta, nakon blage, uglavnom bezkišne zime i proleća koji su ostavili vegetaciju suvom kao barut.

To dolazi nakon što je 2023. bila jedna od najgorih leta za požare u Grčkoj, kada su hiljade ljudi morale da napuste svoje domove uz neprocenjivu štetu za divlje životinje i biodiverzitet.

Meteorolozi su rekli da su temperature čak i više od zvanično prijavljenih u velikim gradovima gde užareni beton isijava toplotu naviše, a asfalt se topi pod nogama.

“Juče je bilo nemoguće disati,” rekla je Antonela Spičanović iz crnogorske prestonice Podgorice za AP, gde su temperature dostigle 39 stepeni Celzijusa u sredu. Grad je izgledao napušteno sa mnogim stanovnicima koji su ostali unutra ili su otišli na obalu Jadranskog mora ili u planine.

“Provodim dane u stanu, pod klima uređajem,” rekao je Đorđe Stanišić, elektroinženjer iz Podgorice. “Napolju je pakao.”

I Srbija prijavila je rekordne temperature ovog leta, sa termometrima na 35 stepeni Celzijusa u četvrtak ujutro na severu zemlje.

U Beogradu, lekari su prijavili lečenje ljudi koji su se srušili, osećali vrtoglavicu ili su se žalili na glavobolje zbog vrućine.

Mendim Rugova, meteorolog iz Kosova, rekao je da su temperature u proseku porasle za 2,5 stepena od ’80. On je rekao da bi trenutni toplotni talas mogao trajati do kraja jula.

“U regionu bismo mogli videti temperature iznad 40 stepeni, u delovima Albanije, Severne Makedonije, Grčke i takođe u delovima Srbije,” predvideo je.

U glavnom gradu Češke, Pragu, gde su temperature dostigle 34 stepena Celzijusa u sredu pre nego što su blago pale u četvrtak, gradski zoološki vrt koristi deset tona leda kako bi pružio neophodno olakšanje za životinje.

Led je strateški postavljen širom zoološkog vrta juče, stvarajući hladne tačke gde životinje mogu pronaći utočište od neobično visokih temperatura.

U glavnom gradu Rumunije, Bukureštu, ulični termometri su pokazivali 42 stepena Celzijusa u utorak i sredu, iako su zvanična merenja bila nekoliko stepeni niža.

Svetska meteorološka organizacija i evropski program Kopernik su ranije upozorili da je Evropa najbrže zagrevani kontinent, što dolazi sa razarajućim uticajem na zdravlje, sa temperaturama koje rastu otprilike dvostruko brže od globalnog proseka.

Srpske vlasti su rekle da je korišćenje klima uređaja dovelo do ogromne potrošnje energije, slično nivoima koji se obično viđaju zimi, kada mnogi u balkanskoj zemlji koriste struju za grejanje.

Tokom prethodnog toplotnog talasa prošlog meseca, Crna Gora, Bosna, Hrvatska i Albanija suočile su se sa velikim prekidom struje zbog preopterećenja i kolapsa regionalne distributivne mreže. Ranije ovog meseca, snažna oluja je zahvatila region nakon nekoliko dana vrućine i ubila dvoje ljudi, oštetila kuće, čupala drveće i poplavila ulice.

Stručnjaci kažu da su klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem donele divlje vremenske oscilacije, sve nepredvidljivije oluje i toplotne talase.


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap