fbpx

UN usvojile istorijsku rezoluciju za klimatsku pravdu

UN usvojile istorijsku rezoluciju za klimatsku pravdu
Foto: UN Photo/Manuel Elías

U sredu je na glasanju, koje je pozdravljeno kao istorijska pobeda klimatske pravde, usvojena UN rezolucija koja bi trebalo da olakša pravnu odgovornost zemalja zagađivača za neuspeh u rešavanju klimatske vanredne situacije.

Generalna skupština UN je konsenzusom usvojila rezoluciju kojom se Međunarodni sud pravde (ICJ) poziva da navede zakonske obaveze nacija u vezi sa suzbijanjem katastrofa klimatskih promena i njihovog uticaja na ugrožene zajednice.

Premijer Vanuatua Išmael Kalsakau nazvao je to “pobedom klimatske pravde epskih razmera”.

Ko je predložio rezoluciju?

Vlada Vanuatua počela je da lobira za tu meru 2021. godine, nakon kampanje koju je pokrenula grupa studenata sa univerziteta na Fidžiju 2019. godine.

Vanuatu, mali arhipelag od oko 319.000 ljudi, jedna je od zemalja najranjivijih na klimatske promene. Njena budućnost je ugrožena porastom nivoa mora. Ostrvska država se suočila sa nizom nedavnih katastrofa, uključujući uzastopne ciklone kategorije 4, ostavljajući hiljade građana bez krova nad glavom.

Sintija Houniuhi, liderka grupe studenata sa pacifičkih ostrva koja se bore protiv klimatskih promena, pozdravila je usvajanje rezolucije.

„Ovo je bila prilika da uradimo nešto veće od nas samih, veće od naših strahova, nešto važno za našu budućnost“, rekla je ona.

Šta to znači za klimatske akcije?

Rezolucija poziva ICJ da izloži obaveze nacija za zaštitu klime na Zemlji i pravne posledice sa kojima se suočavaju ako to ne urade.

Mišljenje suda ne bi bilo obavezujuće, ali Vanuatu i pristalice se nadaju da će predstojeće mišljenje, koje se očekuje za oko dve godine, podstaći vlade da ubrzaju svoje klimatske akcije.

Mišljenja ICJ često razmatraju nacionalni sudovi i imaju značajnu moralnu i pravnu težinu.

Usvajanje šalje „glasnu i jasnu poruku ne samo širom sveta, već i daleko u budućnost“, rekao je Kalsakau.

Zašto je predložena rezolucija?

Kao deo Pariskog sporazuma iz 2015. godine, zemlje su se složile da ograniče zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa sa gornjom granicom od 2 stepena Celzijusa. Ali vlade nemaju zakonsku obavezu prema sporazumu iz 2015. da ispune svoje ciljeve smanjenja emisije ugljenika.

Pristalice nove rezolucije nadaju se da bi drugi instrumenti, uključujući Konvenciju UN o pravu mora, mogli da ponude puteve za sprovođenje.

Panel stručnjaka za klimu UN-a (IPCC) takođe je nedelju dana ranije upozorio da je potrebna hitna klimatska akcija zbog rasta globalnih prosečnih temperatura.

Oni su upozorili da bi nivoi temperature mogli dostići 1,5 stepeni Celzijusa (34,7 Farenhajta) iznad predindustrijske ere do 2030-2035.

Nova rezolucija otvorila bi put “hrabrijim i snažnijim klimatskim akcijama koje su našem svetu tako očajnički potrebne”, rekao je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap