fbpx

Rio Tinto tvrdi da priroda u dolini Jadra nije narušena istraživanjima

Rio Tinto tvrdi da priroda u dolini Jadra nije narušena istraživanjima
Foto: Rio Tinto

Kompanija Rio Tinto tvrdi da je “životna sredina u dolini Jadra funkcionalna i ne pokazuje znake značajnije narušenosti”.

Odgovarajući na pitanja portala Ekologika, iz press službe kompanije Rio Sava – ćerke firme Rio Tinto – kažu i da je monitoringom utvrđeno prisustvo određenih polutanata u životnoj sredini kako prirodnog, tako i antropogenog porekla”.

“Fizičko – hemijske analize uzoraka podzemnih i površinskih voda prikupljenih tokom geoloških i hidrogeoloških radova je zakonska obaveza za svaku kompaniju koja te radove obavlja, uključujući i kompaniju Rio Sava. Podaci rezultatima ispitivanju voda prikazani su u radnom nacrtu Studije o proceni uticaja podzemne eksploatacije rude jadarita na životnu sredinu (poglavlje 5 – Prikaz stanja životne sredine na lokaciji i bližoj okolini)”, navodi se u odgovoru na pitanja portala Ekologika.rs da li su i u kojoj meri vršili kontrolu zemljišta i vode tokom istražnih bušenja.

Rio Tinto: Monitoring se vrši od 2011.

Kako navode iz kompanije – pored ispitivanja vode iz hidrogeoloških bušotina, takođe je kroz četiri monitoring kampanje, ispitivan i kvalitet vode u kopanim bunarima u domaćinstvima u širem rejonu Projekta. Ovim monitoringo obuhvaćeno je više od 80 bunara.

“Monitoring podzemnih voda radi se još od 2011, a intenzivno od 2015. godine uz stalan porast broja uzoraka, sve do 2022. godine kada je kompaniji, odlukom Vlade Srbije o prestanku važenja Uredbe o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju Projekta „Jadar“, bilo onemogućeno da nastavi terenski rad uključujući i monitoring podzemnih voda”, tvrde u kompaniji.

Kako su dodali – ukupno 773 analize podzemne vode su izvršene u periodu od 2016. do 2020. i uzorkovanje, kao i analize, radio je Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“. Isto važi i za površinske vode koje su u obuhvatu monitoringa od 2012, na 16 lokacija na svim značajnijim površinskim vodotocima.

“Kada je reč o monitoringu zemljišta,sprovedena je Studija ispitivanja prisustva zagađujućih materija u zemljištu koju je za potrebe projekta Jadar izradio Gradski zavod za javno zdravlje Beograd. U okviru studiju prikupljeno je 155 uzoraka sa šireg projektnog područja na kojima su izvršene analize prisustva polutanata, u skladu sa Uredbom o graničnim vrednostima zagađujućih i štetnih materija u zemljištu (“Sl. glasnik RS”, br. 30/2018 i 64/2019). Napominjemo da je pored te studije sprovedena i pedološka studija (Poljoprivredni Fakultet, Univerzitet u Beogradu), kao i studija prisustva polutanata u sedimentu (Anahem). Podaci iz ovih studija takođe su sadržani u radnim nacrtima studija koje je kompanija objavila 13. juna ove godine”, rečeno nam je iz kompanije.

Studija, koja je nastala saradnjom nekoliko naučnika sa Srpske akademije nauka i umetnosti, Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju i Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu i dvoje istraživača iz Nacionalne laboratorije Lorens Berkli i Univerziteta Severne Floride, navodi da su koncentracije arsena su oko 9 puta veće, bora 17 puta a litijuma 2,7 puta veće u uzorcima reke iz Jadra kod Jelava, u poređenju sa uzorcima uzvodno od bušotina.

Iz kompanije tvrde da je reč mahom o “prirodnim procesima”. Odgovarajući na pitanje kakvi su rezultati ispitivanja kavaliteta vode i zemljišta kažu da kvalitet podzemnih voda varira u zavisnosti od dubine uzorkovanja, sezone uzorkovanja kao i pozcije samih istražnih objekata.

“Vodonosni horizonti od interesa uprošćeno se mogu podeliti na plitke podzemne vode (iz aluvijalnih i terasnih izdani) i duboke podzemne vode (iz miocenskih sedimenata jezerskog basena). Između te dve izdani nalazi se vodonepropusan geološki sloj (miocenski sedimenti) čija je debljina iznad samog ležišta veća od 200 metara. Kvalitet vode prve izdani, iz koje se deo stanovništva snabdeva vodom za navodnjavanje, nije zadovoljavajući u pogledu zahteva propisanih za kvalitet vode za piće prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće (“Sl. list SRJ”, br. 42/98 i 44/99 i “Sl. glasnik RS”, br. 28/2019) – najčešće zbog prekoračenja maksimalnih dozvoljnih koncentracija (MDK) za fekalne i koliformne bakterija, kao i ostale mikrobe koji vodu čine mikrobiološki neadekvatnom za piće”, tvrde iz kompanije.

“Povišene vrednosti litijuma, arsena i bora prirodan fenomen”

Kompanija ne negira povišene vrednosti bora, litijuma i arsena ni u njihovim uzorcima, međutim osporavaju tvrdnje iz studije da je do povećanja došlo zbog istražnog bušenja.

“Prisustvo bora i litijuma simptomatično je za zone južno i jugozapadno od ležišta Jadar gde je utvrđeno stanjivanje sloja miocenskih sedimenata i predpostavlja se mogućnost razmene fluida iz dubokih vodonosnih slojeva sa onima u plitkim. Povišene koncentracije arsena su povezane najčešće sa aluvijonom reke Korenite, u čijem slivu postoje tragovi istorijskog zagađenja od rada rudnika Stolice i pucanja brane istoimenog jalovišta 2014. godine. Što se tiče dubokih podzemnih voda, one imaju izraženu mineralizaciju, odnosno visok procenat rastvorenih minerala i visoku elektroprovodljivost (i do 24600 μS/cm), što je logična posledica kontakta sa rudnim telom i okolnim mineralima. Većina parametara višestruko premašuje maksimalno dozvoljene koncentracije propisane odgovarajućim pravilnicima. Samim tim, ove vode nisu pogodne za direktno korišćenje za piće ili navodnjavanje, bez prethodnog tretmana”, kažu iz kompanije.

Oni dodaju da su površinske vode u širem projektnom području su bile promenljivog hemijskog i mikrobiološkog sastava, i prema Pravilniku o parametrima ekološkog i hemijskog statusa površinskih voda i parametrima hemijskog i kvantitativnog statusa podzemnih voda („Sl. glasnik RS“, br. 74/2011) svrstavaju se uglavnom u 2. ili 3. Klasu kvaliteta, a to se odnosi na vodotoke: Jadar, Korenita, Stupnička reka, Lunjevac, Kokanovića potok, Grabara i Gornjanska reka.

“Što se tiče trendova u pogledu kvaliteta vode (uzvodno naspram nizvodnog) uočen je konstantan trend rasta koncentracija bora i litijuma u nizvodnim (selo Bradić) u odnosu na uzvodne (selo Draginac) merne profila, što je fenomen uočen još krajem 20. veka u radovima prof. Jelene Obradović, pa je taj fenomen upravo i bio indicija za započinjanje istraživanja u dolini Jadra početkom 21. veka. Ovde je neophodno napomenuti da je reč o prirodnom fenomenu koji je uočen daleko pre početka bilo kakvih istražnih radova kompanije Rio Sava”, navode iz Rio Sava i dodaju da iako autori rada u tom smislu pominju i refernciraju taj fenomen (referenca pod rednim brojem 15), u zaključcima studije u potpunosti se ignorišu ove naučne činjenice.

“U prilog tome da se radi o prirodnom fenomenu, govore i istorijski rezultati monitoringa koji Agencija za zaštitu životne sredine na mesečnom nivou sporovodi na reci Jadar i na osnovu koji se može videti da pojedini uzorci površinskih voda, čak i iz rieke Likodre, koja se nalazi kilometrima uzvodno kao leva pritoka reke Jadar, takođe sadrži određene koncentracije bora, što ukazuje na širu prirodnu anomaliju. Koncentracije arsena, antimona i olova opadaju na nizvodnim profilima reke Korenite naspram onih na uzvodnim profilima. Koncentracije arsena i antimona znatno su manje u Jadru nego u Koreniti, iz ranije pomenutog razloga”.

Zemljište zagađeno zbog rudnika Stolice

Kada je reč o zatečenom stanju kvaliteta zemljišta, iz Rio Sava navode da su rezultati takođe dostupni radnim nacrtima studija (poglavlje 5 – Prikaz stanja životne sredine na lokaciji i bližoj okolini) i oni načelno ukazuju da u zemljištu u neposrednom okruženju projekta Jadar ima prekoračenja graničnih vrednosti (GV) i remedijacionih vrednosti (RV) za pojedine polutante.

“Od ukupno 155 ispitanih uzoraka zemljišta u toku I i II faze ispitivanja zagađenosti zemljišta za potrebe Projekta Jadar, najveći broj odstupanja, odnosno prekoračenja maksimalne dozvoljene granične vrednosti, registrovan je za kobalt i to u 138 uzoraka, zatim za antimon (57 uzoraka), vanadijum (46 uzoraka), barijum (33 uzorka) i ukupne naftne ugljovodonike za koje je registrovano prekoračenje maksimalne dozvoljene granične vrednosti u 29 uzoraka. Prekoračenje remedijacione vrednosti, registrovano je u 52 slučaja i to za antimon u 22 uzorka, arsen (21 uzorak), barijum (7 uzoraka) i po jedan uzorak za ukupne nafte ugljovodonike i ukupne polihlorofane bifenile. Na osnovu uvida u grafički prikaz distribucije uzoraka sa povišenim koncentracijama arsena i antimona, izvesno je da je prisustvo navedenih polutanata povezano sa istorijskim zagađenjem poreklom od rudnika antimona Stolice, koji je od 1882. radio u uzvodnom delu sliva Korenite”, navode iz kompanije.

“Iako autori rada „The influence of exploration activities of a potential lithium mine to the environment in Western Serbia“ (Đorđević i ostali, 2024) ističu podatke o povišenim koncentracijama pojedinih elemenata u vodi reke Jadar, nigde u radu se jasno ne ističe da su čak i tako povišene koncentracije bora, ispod GV koji su propisani za vode II klase kvaliteta površinskih voda – što je propisani kvalitet vode reke Jadar (autori rada navode povišeni koncentraciju bora u reci Jadar od 118 mikrograma po litru, dok GV bora za površinske vode iznosi 1,000 mikrograma po litru)”, zaključili su.

Odjeci u javnosti

Projekat kompanije Rio Tinto, vredan 2.4 milijarde dolara, stopiran je 2022. godine od strane Vlade premijerke Ane Brnabić zbog pritiska javnost, međutim Ustavni sud Srbije je jula 2024. presudio da su vlasti u Srbiji time prekoračile ovlašćenja, a 16. jula, vlada je donela novu uredbu u nameri da vrati pravni poredak „u stanje pre donošenja uredbe koja je proglašena neustavnom“.

Nakon odluke Vlade Miloša Vučevića širom Srbije se održavaju protesti opozicije, eko-aktivista i građana. Oni, zajedno sa delom naučne javnosti, tvrde da će zagađenje prouzrokovanom rudarenjem jadarita biti pogubno za prirodu Jadarske doline.

Protesti su do sada održani u više od deset gradova, a veliki je najavlje za 10. avgust u Beogradu.

Neslavan rekord Rio Tinta

Rio Tinto, druga najveća svetska korporacija za metalurgiju i rudarstvo, ima skoro 150-godišnju istoriju obeleženu kako izvanrednim rastom, tako i značajnim kontroverzama. Tokom svog postojanja, anglo-australijski multinacionalni gigant se više puta suočavao sa optužbama za korupciju, degradaciju životne sredine i kršenje ljudskih prava.

Kontroverzni potezi kompanije su brojni. Na rudniku Marando u Zapadnoj Australiji, Rio Tinto je priznao da „nije ponosan na svoju istoriju“ nakon što su stotine drevnih artefakata bačene na deponiju. U još notornijem incidentu, kompanija je uništila drevnu pećinu u Australiji, mesto od ogromnog arheološkog značaja sa dokazima o kontinuiranoj okupaciji koja traje 46.000 godina, što je dovelo do ostavke tadašnjeg izvršnog direktora.

Pored toga, u Papui Novoj Gvineji, Rio Tinto se suočio sa decenijama žalbi pre nego što je pristao da finansira procenu uticaja na životnu sredinu i ljudska prava svog bivšeg rudnika bakra i zlata u Panguni. Ovaj lokalitet je navodno bacio milijardu tona otpada u deltu reke Kaverong-Jaba, izazivajući trajnu katastrofalnu štetu po životnu sredinu.

Međutim, kompanija sada obećava “radikalnu transparentnost” kada je reč o Projektu Jadar.

U intervjuu za DW, Čad Bluet, generalni direktor projekta Jadar u Srbiji, izjavio je da žele da “izađu iz dezinformacija, svih lažnih tvrdnji, i da vode dijalog zasnovan na činjenicama.”

“Neće biti opasnih materija, hemikalija koje cure u vazduh, vodu ili tlo,” insistirao je Bluet. “Nikada nećemo prekršiti srpske ili EU zakone. 100% smo sigurni u tehnologiju”

Bluet je naglasio da poljoprivreda može koegzistirati sa rudnikom na površini. “Ako ne verujete da je poljoprivreda sigurna, kupićemo sve poljoprivredne proizvode koje želite da prodate po tržišnim cenama. Svi naši radnici mogu da ih jedu. Ja ću ih jesti.”


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap