fbpx

Međunarodni dan zaštite životne sredine

Međunarodni dan zaštite životne sredine
Foto: Ivana Djudic, Unsplash

U više od 140 zemalja svete danas se obeležava Svetski dan zaštite životne sredine, koji je ove godine posvećen obnovi ekosistema.

Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP) usvojen je 5. juna 1972. godine, na konferenciji u Stokholmu, od kada se i obeležava Svetski dan zaštite životne sredine.

UN su danas zvanično otpočele i Deceniju obnove ekosistema, kao međunarodni napor da se degradacija životne sredine ne samo zaustavi, već i preokrene.

UN program za životnu sredinu (UNEP) pripremio je priručnik za obnavljanje ekosistema kako bi pomogao svima koji su zainteresovani da se priključe pokretu Generacija obnove. Priručnik sadrži praktične savete za konkretne aktivnosti, promenu ličnih navika i širenje ideje obnove ekosistema u javnosti.

Dekada obnove ekosistema je globalna misija oživljavanja milijardi hektara, od šuma do obradivih površina i od planinskih vrhova planina do morskih dubina

“Obnova ekosistema podrazumeva sprečavanje, zaustavljanje i otklanjanje štete koja im je naneta, kako bi se prirodi nešto vratilo, a ne samo od nje uzimalo. Svetski dan zaštite životne ove godine označava početak dekade UN-a za obnavljanje ekosistema, koja predstavlja globalnu misiju oživljavanja milijardi hektara, od šuma do obradivih površina, od planinskih vrhova do morskih dubina”, saopštile su UN.

Samo zdravi ekosistemi, kako se dodaje, mogu obezbediti sredstva za život ljudi, biti brana klimatskim promenama i zaustaviti nestajanje biodiverziteta.

Priručnik za obnavljanje ekosistema donosi savete za konkretne aktivnosti, promenu ličnih navika i širenje ideje obnove ekosistema u javnosti

Gubitak ekosistema lišava planetu prirodnih mehanizama za apsorpciju CO2, poput šuma i tresetišta, u vreme kada čovečanstvo to sebi može najmanje da priušti. Globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte, kako tvrdi UN, rastu uzastopno već tri godine i planeta je na samo jedan korak od od potencijalno katastrofalnih klimatskih promena.

“Pojava COVID-19 takođe je pokazala koliko katastrofalne mogu biti posledice gubitka ekosistema jer smo smanjivanjem prirodnog staništa životinja stvorili idealne uslove za širenje patogena – uključujući koronaviruse”, navele su UN.

Ove godine, domaćin međunarodnog dana je Pakistan, koji svetu prikazuje svoje napore za očuvanje i unapređenje životne sredine, kao što je „Cunami projekat“, plan te zemlje da do 2023. godine širom zemlje posadi deset milijardi stabala.


Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Slušaj Ekologika podcast
Ekologika podcast
Share via
Copy link
Powered by Social Snap